1874. - Ogulin, 18. travnja rođena Ivana Mažuranić, kči pravnika i pisca Vladimira Mažuranića i Henriete Mažuranić rođene Bernath
1878. - S roditeljima seli u Karlovac
1883. - Piše dvije pjesmice na francuskom Ma Croatie i Le bonheur
1886. - Prvi pjesnieki pokušaj na hrvatskom jeziku: Zvijezdi moje domovine (u Ogulinu)
1882. - S roditeljima seli u Zagreb
1890. - Umire joj djed, hrvatski ban i književnik Ivan Mažurania (1814.-1990.) koji je imao veliki utjecaj u formiranju njene osobnosti
1892. - Udaje se za odvjetnika i političara Vatroslava Brlića, udajom ulazi u uglednu građansku obitelj Brlić i dolazi živjeti u Brod na Savi u obiteljsku kuau Brlićevih
1893. - Rodila kćer Nadu Brlić (1893.-1964., kasnije udana za dr. Viktora Ružiaa)
1894. - Rodila sina Ivu Brliaa (1894.-1977., oženjen Jelenom Kadesnikov-Šeigoljev, a nakon njene smrti Milicom Gajer)
1895. - Rodila sina Vladimira Brlića (1895.-1896.)
1899. - Rodila kćer Zdenku Brlić (1899.-1984., kasnije udanu za dr. Zvonka Benčevića)
1902. - Rodila sina Nikolu Brlića (1902.-1902.)
1902. - Objavljuje Pripovijetke i pjesme za dječake Valjani i nevaljani (vlastita naklada, Zagreb)
1905. - Objavljuje zbirku pjesama i pripovijedaka za djecu Škola i praznici (Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb)
1912. - Objavljuje knjigu pjesama Slike (Tiskara C. Albrechta, Zagreb)
1913. - Objavljuje prvi hrvatski roman za djecu Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića (Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb)
1916. - Objavljuje bajke Priče iz davnine (Matica Hrvatska, Zagreb)
1916. - Na zahtjev Akademije piše svoju Autobiografiju
1917. - Rođena Nedjeljka Brlia (1917.-1973., kasnije udana za Božidara Mohačeka)
1923. - Objavljuje knjigu crtica Knjiga omladini (vlastita naklada, Zagreb)
1929. - Za međunarodni dan mira održala govor, kasnije objavljen kao esej Mir u duši (Hrvatska revija, Zagreb)
1930. - U Hrvatskoj reviji izlazi Ivanina Autobiografija (napisana 1916.) i pismo sinu Ivanu o postanku Priča iz davnine
1931. - Predložena za Nobelovu nagradu za književnost
1934.-35. - Sređuje te objavljuje znanstvenopovijesne zapise: Iz arhive obitelji Brlić u Brodu na Savi (Tisak Tipografija DD, Zagreb
1934. - Objavljuje roman Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata (Knjižara Vasić, Zagreb)
1937. - Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti prima ju za (dopisnoga) člana, čime postaje prva žena koja je postala elanica Akademije
1938. - Akademija ju predlaže za Nobelovu nagradu
1938. - Umrla u Zagrebu 21. rujna
1939. - Iz tiska joj izlazi, posthumno, knjiga pripovijetki i pjesama za djecu Srce od licitara (Zagreb)
1970. - Zbornik radova o Ivani Brlia-Mažurania (Uredili Dubravko Jeleia, Joža Skok, Petar Šegedin, Miroslav Šicel i Miroslav Vaupotić), objavila Mladost, Zagreb
1971. - Kćer Nedjeljka (Neda) Brlić pokreae manifestaciju U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić
1971. - Na središnjem brodskom trgu postavljeno poprsje Ivane Brlia-Mažurania (rad akademskog kipara Vanje Radauša)
1971. - Školska knjiga utemeljuje nagradu Ivana Brlia-Mažuranić za neobjavljeni književni tekst (roman, zbirku pjesama, zbirku pripovijedaka) napisan na hrvatskome jeziku i namijenjen djeci i mladeži do 14 godina
1991. - Grad Slavonski Brod obnavlja manifestaciju U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić, koja se kao Tjedan dječjih svečanosti do 1994. održava pod pokroviteljstvom UNICEF-a, učenici brodskih škola slikaju desetmetarsko "Platno mira"
1993. - Pod pokroviteljstvom UNICEF-a u vrijeme "Svijeta bajki" održavaju se i Susreti djece hrvatskih gradova stradalih u ratu
2003. - Poprsje Ivane Brlić Mažuranić uklonjeno sa gradskog trga koji nosi njeno ime.
2004. - U Slavonskom Brodu na Trgu S. Miletića postavljen spomenik Ivane Brlia-Mažuranić (rad akademske kiparice Marije Ujevića)